Visit Us On TwitterVisit Us On FacebookVisit Us On YoutubeVisit Us On Instagram


Zaštita životne sredine nije od nacionalnog značaja za Srbiju

Novi most u Novom Sadu u susret klimatskim promenama

Plan izgradnje novog mosta preko Dunava u Novom Sadu proglašen je projektom od nacionalnog značaja zaključkom Vlade Srbije. To bi iz perspektive države značilo da će za njegovu izgradnju sredstva najverovatnije dolaziti iz više izvora a ne samo iz gradskog budžeta, dok iz perspektive građana to predstavlja još jednu barijeru koja će sprečiti uvažavanje njihovih primedbi, odnosno realizaciju prava na neposredno učestvovanje u procesu izrade plana. Novosadska vlast je to već pokazala time što je gradonačelnik negativnim konotacijama javno komentarisao primedbe koje su pojedinci i organizovane grupe podneli u formatu koji je zakonom predviđen upravo za iznošenje primedbi, a to je nedavno završeni rani javni uvid u ovaj plan. Stoga proglašenje nacionalnog značaja pre svega znači da projekat ne može biti upitan ni u jednom svom segmentu, uključujući njegov uticaj na životnu sredinu.

Ovim nacrtom plana predviđeno je da, počev od Bulevara Evrope, most prelazi preko Šodroša i Ribarskog ostrva – retkih netaknutih „zelenih oaza“ Novog Sada, koje, po rečima vlasti, most neće ni dotaći niti ugroziti. Vlast je dala svoju reč kojoj bi trebalo da verujemo, ali ne i strategiju kojom bi je potvrdila. Naime, zajedno sa odlukom Skupštine grada da se pristupi izradi plana novog mosta na sednici održanoj početkom juna, donesena je i odluka da se ne pristupi izradi strateške procene uticaja ovog plana na životnu sredinu. Da „ne postoji mogućnost značajnijeg uticaja na životnu sredinu“, procenila je novosadska Uprava za urbanizam i građevinske poslove, a ne Uprava za zaštitu životne sredine niti bilo koja druga instanca vlasti ili institucija koja bi bila nadležna za ovu problematiku. U tome se ova uprava čak pozvala na kriterijume iz Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu koji upravo govore o problemima zaštite životne sredine pri izradi i realizaciji plana i mogućnosti njegovog uticaja na vazduh, vode, zemljište, klimu, biljni i životinjski svet, staništa i biodiverzitet, zaštićena prirodna dobra, stanovništvo i zdravlje, itd. Ali, uprava koja se ne može smatrati nadležnom za ova pitanja je odlučila da procena uticaja nije potrebna, bez obzira što će most i njegova izgradnja u narednim godinama neminovno uticati na promenu našeg životnog ambijenta i sredine.

Prvi argument oko kojeg su se novosadski poslanici i (ne)nadležna uprava složili je da je strateška procena uticaja na životnu sredinu u ovom slučaju nepotrebna, jer je izrađena u drugom slučaju. Taj drugi slučaj je plan generalne regulacije Limana sa Univerzitetskim centrom, iako je njegov fokus univerzitetski kampus, izvorište vodovodnog sistema „Štrand“, Limanski park, postojeći stambeni blokovi i javne površine, itd., dok je novi most kao „gradska magistrala“ samo pomenut na marginama ovog plana. Drugi argument je zasnovan opet na mišljenju Uprave za urbanizam i građevinske poslove po kojem strateška procena uticaja na životnu sredinu nije potrebna jer izgradnja ovog mosta ne podleže kriterijumima Uredbe o utvrđivanju liste projekata za koje je procena obavezna. Zaista, po ovoj uredbi, procena uticaja na životnu sredinu se mora napraviti u slučaju izgradnje magistralne saobraćajnice sa četiri ili više traka, ukoliko je ona duga preko 10 kilometara. Međutim, vlast možda upotrebljava reč „magistrala“ u kolokvijalnom smislu, a četiri trake koliko je predviđeno da most ima, kao i (neznatno?) kraću dužinu saobraćajnice u kilometrima, tumači kao donju granicu ovog kriterijuma koji se stoga smatra suvišnim, a strateška procena uticaja na životnu sredinu nepotrebnom.

Ali mi kao građani već imamo iskustvo s ovom vlašću koje smo sticali svaki put kada smo organizovano izneli svoje primedbe koje ona sistematski odbija, bilo da su stručne (a da ne dolaze od stručnjaka privrženih njoj), racionalne ili da su mišljenje ljudi koji imaju pravo da ga iznesu i kada se protive njenom i da zbog toga ne budu prokazani. Dakle, argumenti koji dolaze od građana nisu potrebni, a one koje formira vlast su u službi sprovođenja minimuma procedura. U ovom slučaju to znači da se među minimalno zadovoljenim procedurama neće naći strateška procena uticaja plana na životnu sredinu. Zakon kojim se reguliše izrada procene uticaja postoji da bi se obezbedila zaštita životne sredine i da bi se unapredio održivi razvoj integrisanjem osnovnih načela njene zaštite u postupak donošenja plana. Ta načela – integrisanosti, predostrožnosti i javnosti – imaju za cilj sprečavanje bilo kakvog negativnog uticaja planova na životnu sredinu, kao i obezbeđenje pune otvorenosti i informisanosti javnosti prilikom postupka izrade plana koji, dakle, nedvosmisleno uključuje zaštitu životne sredine. O odluci da se ne izradi strateška procena uticaja ovog plana na životnu sredinu javnost nije informisana, što predstavlja povredu zakona i njime definisanih kriterijuma.

U delu grada u kojem i preko kojeg će ovaj most za nekoliko godina prelaziti ne postoji mnogo toga osim zelenih površina i velikim delom netaknute prirode. Stoga je teško poverovati da intenzivan saobraćaj zbog kojeg se most i gradi neće uticati na ovo okruženje, na njegov vazduh, vode, zemljište, klimu, biljni i životinjski svet, staništa i biodiverzitet, prirodna dobra, stanovništvo i zdravlje ljudi. Vlast je već pokazala svoju nesposobnost za brigu o zdravlju ljudi tokom pandemije, jer je za prioritet postavila svoj kontinuitet (održavajući izbore), što znači da je dosledno sprovodila svoju politiku i na štetu zdravlja nacije. Ako je to slučaj, plašimo se da od nje ne možemo očekivati ništa drugo ni kada je u pitanju zaštita životne sredine koja se takođe tiče i zdravlja ljudi, a onda ni dalekosežniju strategiju koja bi išla u susret klimatskim promenama. To pogotovo neće biti drugačije ukoliko bude dosledna i u odbijanju predloga koji dolaze od strane ljudi i njihovih oblika organizovanja, a koji mogu biti inventivniji i racionalniji od politike koju ona sprovodi.

Grupa za konceptualnu politiku

Foto izvor: Tanjug/Jaroslav Pap

Podeli:

Ostavite komentar

Vaša i-mejl adresa neće biti objavljena. Polja koja je potrebno popuniti su u nastavku.

*


GKP

Bilten STANAR #16&17 u dnevnim novinama DANAS U petak 18. novembra 2022. godine Tema broja: KOSOVSKI FANTAZAM Autori i autorke tekstova i vizuelnih predložaka: Dejan Atanackovć, […]



Šta da radimo sa politikom mira koja više nije stvar ni politike države niti one na strani ljudi? „Ni jedna vojska i ni jedna policija ne […]



Teško je biti tajkun u ovoj našoj Srbijici. Radiš tako vredno decenijama, puniš budžet, trajno menjaš izgled grada. Dobro, turaš malo više betona, a manje zelenila, […]


GKP

Bilten STANAR #15 u vikend izdanju DANAS-a subota/nedelja, 9/10. jul 2022. godine Tema broja: RAT I IZBORI. A LJUDI? „Čovek glasa usred rata“ je moto novog, […]



Na svim kontinentima na Zemlji iskopavaju se minerali, nije samo problem litijum u Čileu ili Srbiji, zbog toga moramo povezati aktere svih tih borbi i pokazati […]



Jedan od društveno-ekonomskih fenomena koji od nekog vremena značajno utiče na naše živote (pretežno u negativnom smislu) jesu direktne strane investicije. O njima počinje sve više […]